|
Nekad
Virovski Konaki - danas Novo Virje
Virovski
konaki - danas Novo Virje smješteno je u pitomom i bogatom
podravskom kraju nedaleko od Đurđevca i Virja. Proteže se uz
Dravu, duž ceste koja je zapravo bivši nasip sagrađen još 1827.
godine. Danas je ono u sastavu Koprivničko-križevačke županije
kao samostalna Općina na čelu s načelnikom gospodinom Brankom
Mesarov.
Njegov
nastanak usko je vezan uz selo Virje što se može zaključiti i iz
samog naziva mjesta. Naime, na prostoru današnjeg naselja Novo
virje, Virovci su imali svoje posjede („konake“).
Naseljavanjem
Virovskih posjeda („konaka“) stalnim stanovništvom počinje
nestanak Vojne krajine, uspostavom civilne županijske uprave.
Godine 1877. izdan je zakon da se zadruge mogu djeliti. Najčešće
se i uzima ta godina kao početak naseljavanja današnjeg Novoga
Virja. Tada su mnogi sinovi iz obiteljipodjeljenih zadruga
dolazili trajno živjeti na svoj konak „majur“. Ti „majurci“,
komaki, pripadali su matičnoj Općini Virje, sve dok se nisu
osamostalili tijekom II. Svjetskog rata.
Naseljavanje
Virovski
konaki započinju ispod Molvi i redaju se ovim redom: Medvedička,
Ločica, Širine, Bukevje, Drenovica, Senjanska Luka, Crnec,
Trepče, Karaška Luka, Kingovo i Pavljanci.
U prvo
vrijeme kuće na konakima bile su razbacane po poljima i „sinokošama“.
Gradili su ih uz poljske puteve, a ne po nacrtnoj planskoj
izgradnji, također se gradilo tamo gdje je bio čiji posjed. Zbog
toga danas u Novom Virju nema ulica s kućama u nizu povezanih
jedna uz drugu kao u Virju te se stranci teže snalaze. Prve
kućice građene su od drveta i pletera omazanog blatom, a bile su
pokrivene slamom. Nije bilo ni kuhinja, ni podova u kućama, a
još manje parketa, već nabijena zemlja.
Kako god
život bio težak i krut u ono vrijeme, mnogošto ostalo je
uvriježeno sve do danas, kao npr. smisao za čistoću, urednost,
čiščenje ulica ispred kuća u subot navečer u nedjelju ujutro,
oblačenje čistog i svećanog odijela kad se ide u kupovinu ili u
crkvu, pozdravčjanje i poštivanje starijih na ulici.
|
